Kineski pisac S. I. Hsiung prvo je stekao slavu u Engleskoj ranih tridesetih godina prošlog stoljeća, produkcijom svoje engleske verzije pekinške opere “Dama Dragocjene Rijeke”. Potom je na engleskom jeziku napisao roman “Nebeski most”, čija je radnja smještena nekih 50 do 60 godina ranije, ali u vrijeme kada se Kina borila između raskoši i politike, između starog i novog.
Ovaj roman počinje s mostom koji se ruši a završava njegovom rekonstrukcijom i on je “lijep i čvrst”. Iako je most sagrađen blizu Nanchanga (Hsiungovog rodnog grada), radnja glavnog dijela romana je smještena blizu drugog “Nebeskog mosta” u Pekingu, trošnog i opasnog područja s trgovinama polovnom robom, gdje su se događala i javna pogubljenja. Tijekom desetljeća opisanih u romanu, od 1879. do 1912. godine, kao i most, za Kinu bi se moglo reći da se urušavala, a zatim se oporavila krajem carske vladavine, i ustanovljavanja Republike i demokracije, možda “lijepa” ali  još ne čvrsta.
S. I. Hsiung vješto je odabrao pisati o raznolikim sudbinama tri naraštaja jedne velike obitelji. Iako su desetljećima živjeli u seoskom području blizu Nanchanga, članovi tih obitelji su putovali u Šangaj, Peking, Wuhan i Guangzhou. Oni su prihvaćali različite ideale, neke tradicionalne, neke suvremene, i saželi politička i kulturna proturječja tog razdoblja. Hsiung je uveo širok raspon tema i događaja da bi informirao zapadnu publiku, ne samo o političkim borbama tog vremena nego i o tradicionalnim kineskim običajima o rođenjima, braku i smrti, uključujući praznovjerje kao i konfučijsko poštovanje obiteljskih veza, neprekidnost i važnost obrazovanja. Dok je opisivao napredak u obrazovanju nekih od njegovih likova, tipičnih za razdoblje kada je Zapadno obrazovanje u Kini značilo misionarsko obrazovanje, Hsiung je također pokrenuo pitanje uzajamnog razumijevanja između stranaca i Kineza. U njegovom opisu misionarske aktivnosti, on je opisao raspon tipova, od neupućenog učitelja do radikalnog vizionara. Taj zadnji se odražavao u njegovim osvrtima na Timothyja Richarda, velškog baptističkog misionara čija su djela utjecala na reformatora Kang Yu-Weija (1858. – 1927.), jednog od voditelja neuspješnog Stodnevnog reformističkog pokreta iz 1898. Fascinirajuća je karakteristika “Nebeskog mosta” da je Hsiung miješao stvarne povijesne ličnosti sa svojim likovima, suptilno otkrivajući didaktičke ambicije. Osim Timothyja Richarda, uključio je Yuan Shikaija (koji zapošljava Hsiungovog glavnog junaka, Datong Lija, kao tajnika) i Sun Wua, vođu Ustanka u Wuchangu u kojem Datong sudjeluje.
Njegov roman počinje u kraju, nedaleko od Nanchanga, blizu njegovog rodnog sela. Čini se da je Hsiung posudio neke aspekte svojih likova iz osobnog iskustva i od članova svoje obitelji. Na početku romana, njegova dva glavna protagonista su braća, Ming Li i Kang Li. Tijekom cijelog romana Hsiung koristi vrlo specifičan i efektan književni stil, vrstu nevine ironije u njegovim opisima likova. Oni su predstavljeni uvelike svojim osobnim izrazima. Tako je Ming Li, koji plaća za rekonstrukciju malog mosta, opisan kao filantrop po profesiji, a filantropija Ming Lija je zapravo interes i koristoljublje.
Dok je Ming Li istog trena prepoznatljiv kao licemjer onog tipa kakav se može naći u mnogim djelima Charlesa Dickensa, njegov mlađi brat Kang Li je častan do krajnosti.
Obrazovanje drugog naraštaja daje prilike Hsiungu razviti svoje likove i također obrazložiti složeno pitanje obrazovanja u kasnoj carskoj i ranoj Republici Kini.
Glavni junak drugog dijela knjige je Datong. Nakon tradicionalnog vjenčanja krene loše i majka nevjeste se u šoku povuče u budistički Manastir Mirne Oštroumnosti. On i njegov rođak Xiangwei Lianhua ostave prošlost, most, božure i porculan, za suvremeni Peking i političko uzbuđenje Stodnevnog reformističkog pokreta. Kada sretne Timothyja Richarda, Datong izgubi vjeru u njega radi vjerovanja u potrebu za promjenom. Richard smatra da bi samo sa stranim savjetnicima i činovnicima Kina mogla napredovati. Taj pogled nije puno različitiji od onog europskih zemalja koje su željele razdijeliti Kinu u “sfere utjecaja”. Dok ga podučava njegov stric Kang Li, Datong već počinje razumjeti potrebu za promjenama u Kini, ali i potrebu da bude oprezan radi stranog utjecaja.
S. I. Hsiung vodi svoje čitatelje kroz strašno i dramatično vrijeme kineske novije povijesti, završavajući s napomenama o usklađivanju i čvršćoj rekonstrukciji Nebeskog mosta nego što je to Ming Li naredio trideset godina ranije. Njegovi uvidi u tradicionalni obiteljski život, u nastavljanje značaja konfučijskog vjerovanja i obiteljskih veza, njegovi opisi rađanja, braka i obreda smrti su točni, ugodni i obavjesni kao da su u 1943. Još uvijek je važno da zapadni čitatelji razumiju dramu kraja Tsinga i borbe za nešto novo u Kini, a “Nebeski most” je krasan uvid u to.
 
Francis Wood